U Institutu za poljoprivredu i turizam Poreč, dana 10.12.2019. godine održana je Konferencija za medije povodom predstavljanja HRZZ projekta Utjecaj različitih vinifikacijskih tehnologija na kvalitativna svojstva vina od autohtonih hrvatskih sorti: uloga vina u ljudskoj prehrani – VINUM SANUM.
U nastvku pogledajte priloge koje prikazuju Boje zemlje, HRT i Glas Istre:
Čaša vina dnevno, uz ručak ili večeru, sigurno neće narušiti vaše zdravstveno stanje. Upravo suprotno, umjerena konzumacija vina popravit će vaše psihofizičko zdravlje. To će dokazati Institut za poljoprivredu i turizam kroz projekt Vinum Sanum.
Veliki je nedostatak objektivnih spoznaja o utjecaju primjene različitih vinifikacijskih tehnologija na kvalitativna svojstva vina od hrvatskih autohtonih sorti vinove loze i njihove uloge u ljudskoj prehrani. Upravo time će se baviti projekt Vinum sanum koji se provodi na Institutu za poljoprivredu i turizam u Poreču. Projekt vrijedan milijun i tristo tisuća kuna financira Hrvatska zaklada za znanost, a porečki Institut u njemu je vodeći partner.
Projekt okuplja raznoliki projektni tim koji se sastoji od 14 istraživača znanstvenika iz različitih područja. U projekt su uključeni i ispitanici koji sudjeluju u istraživanju umjerene konzumacije, njih 102 s područja Istarske županije, Rijeke i Kvarnera. Dosad su odrađena dva ciklusa.
Za potrebe provođenja istraživanja nabavljena je informatička oprema za laboratorij senzorne analitike, opremu za kemijski laboratorij, a u podrum Instituta stigli su novi vinifikacijski tankovi s hlađenjem.
Velika je važnost ovog projekta zato što je orijentiran na autohtone sorte vinove loze i time doprinosi hrvatskom vinarstvu.
“vinum sanum”
Projekt porečkog Instituta za poljoprivredu i turizam o utjecaju vina na ljudsko zdravlje: SREĆA I ZDRAVLJE UZ MALVAZIJU, TERAN, POŠIP I PLAVAC MALI
Ta će vina zatim kušati ispitanici, u prvoj fazi projekta njih 102, polovica muških i polovica ženskih, iz Istarske i Primorsko-goranske županije, na način da svakoga dana tijekom šest tjedana uz obrok popiju po dva decilitra dodijeljenog im projektnog vina, a kroz to vrijeme ne bi smjeli konzumirati nijedno drugo alkoholno piće
U porečkom Institutu za poljoprivredu i turizam predstavljen je međunarodni znanstveni projekt o utjecaju vina na ljudsko zdravlje pod nazivom “Vinum sanum – utjecaj različitih vinifikacijskih tehnologija na kvalitativna svojstva vina od autohtonih hrvatskih sorti: uloga vina u ljudskoj prehrani”. Ovaj projekt vrijedan 1,3 milijuna kuna financiran je putem Hrvatske zaklade za znanost, a porečki Institut je u njemu vodeći partner. Ostali projektni partneri su Prehrambeno-biotehnološki fakultet u Zagrebu, Institut za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu, Klinički bolnički centar Rijeka, Filozofski fakultet u Rijeci i Kmetijski inštitut Slovenije.
Posebne uzgojne tehnike
Osnovni sadržaj i cilj ovog četverogodišnjeg projekta je ispitati kako različite uzgojne tehnike u vinogradu i različite tehnike vinifikacije u vinima od četiri hrvatske autohtone sorte – istarskih malvazije i terana te dalmatinskih pošipa i plavca malog – utječu na sastav bioaktivnih supstanci u vinu, i potom kako svako od vina određenih svojstava utječe na ljudsko zdravlje i psihičko stanje. Od uzgojnih tehnika u vinogradu primjenjivat će se defolijacija, odnosno skidanje lisne mase te smanjivanje prinosa po čokotu uklanjanjem suvišnih grozdova; a od vinifikacijskih tehnika primjenjivat će se brza prerada bez maceracije, kratkotrajna predfermentacijska maceracija, produljena postfermentacijska maceracija, termofermentacija sa zagrijavanjem masulja, vinifikacija kasne berbe odnosno prosušenog grožđa te odležavanje u drvenim bačvama.
U tako dobivenim vinima laboratorijski će se ispitati zastupljenost fenolnih spojeva, aromatskih spojeva, vitamina, minerala i antioksidacijskih spojeva. Ta će vina zatim kušati ispitanici, u prvoj fazi projekta njih 102, polovica muških i polovica ženskih, iz Istarske i Primorsko-goranske županije, na način da svakoga dana tijekom šest tjedana uz obrok popiju po dva decilitra dodijeljenog im projektnog vina, a kroz to vrijeme ne bi smjeli konzumirati nijedno drugo alkoholno piće. Tijekom ove testne konzumacije redovito će im se liječnički kontrolirati zdravstveni parametri poput tlaka, šećera u krvi, kolesterola i hormona sreće (endorfina, serotonina i dopamina). Dobiveni rezultati trebali bi pokazati je li doista vino zdravo kako se uvriježeno smatra, naravno ukoliko se konzumira u umjerenoj količini, naglasila je voditeljica projekta Sanja Radeka iz porečkog Instituta.
Vino i psihofizičko zdravlje
– Ovaj jedinstveni projekt porečkog Instituta prvi puta u našoj znanstvenoj povijesti nastoji povezati vino i ljudsko fizičko i psihofizičko zdravlje, a iako su takva istraživanja u svijetu uobičajena, ovo je značajno jer prvi puta uključuje autohtone hrvatske sorte, istaknuo je na porečkoj prezentaciji projekta Vinum sanum ravnatelj Instituta za poljoprivredu i turizam Dean Ban.
K tome, iz projektnih sredstava, porečki je Institut nabavio korisnu novu opremu – vinifikacijske tankove s hlađenjem, informatičku opremu za laboratorij senzorne analitike te opremu za kemijski laboratorij, ukupne vrijednosti 583.000 kuna, a na projektu će se zaposliti i troje mladih znanstvenika, koji će također biti financirani iz projektnih sredstava.
Projekt se započeo provoditi 2018. godine pripremanjem vina u kontroliranim uvjetima za potrebe daljih faza ispitivanja, a do danas je vinificirana i berba iz 2019. godine. Već traju i kušanja vina od strane ispitanika uz kontrolu zdravstvenih parametara, a dok su prve dvije godine bile posvećene proučavanju malvazije i terana, naredne dvije godine na isti će se način proučavati pošip i plavac mali.
Voditeljica projekta je iskusna enologinja Sanja Radeka, a porečki Institut u projektnom timu zastupaju još Anita Silvana Ilak Peršurić, Sara Rossi, Marijan Bubola i Tomislav Plavša, dok zajedno sa stručnjacima iz ostalih partnerskih ustanova i institucija u projektu sudjeluje ukupno 14 znanstvenika. Projekt traje do 2022. godine i po njegovu završetku moći će se točno reći koje sve bioaktivne tvari i koliko njih sadrže svježi, macerirani, barikirani i na druge načine vinificirani malvazija, teran, pošip i plavac mali, i kako svaka od tih vinskih varijanti djeluje na ljudsko psihičko i fizičko zdravlje.
Uloga vina u ljudskoj prehrani i utjecaju na zdravlje
Odavno se znaju dobrobiti umjerenog pijenja vina, no što ta stara izreka: “Pij malo, pij dobro” uistinu znači, interes je mnogih suvremenih istraživanja. U Istri se upravo provodi jedno takvo istraživanje, vrijedno više od milijun kuna.
Gotova je godina od ukupno 4 istraživačkog projekta Hrvatske zaklade za znanost i porečkoga Instituta za poljoprivredu. Projekt Vinum Sanum trebao bi dati odgovor o ulozi vina u ljudskoj prehrani i utjecaju na zdravlje. 102 dobrovoljaca iz Istre i s Kvarnera ispija određena vina u predviđenim intervalima. Pod kontrolom znanstvenika i liječnika.
– Imali smo puno tih testova, puno psihotestova, analiza zdravstvenog stanja, krvi i ustanovilo se da ne škodi, dakle, ono što ne škodi je dobro, kaže jedan od dobrovoljaca Roberto Terzolo.
Sada dobrovoljci ispijaju 2 dl dnevno zrelu malvaziju i teran. Prije toga probali su ih svježe.
– Cilj nam je promovirati zdrave, pozitivne zdravstvene učinke naših autohtonih sorti, rekla je Sanja Radeka, voditeljica projekta “Vinum Sanum”.
Kraj projekta je Božić 2022. godine. Do tada će se brojne autohtone sorte, obrađene različitim tehnologijama, na mnogim dobrovoljcima iskazati. A oni na brojnim testovima proći ili pasti. I vjerojatno će se opet potvrditi ona stara s početka priče: “Pij malo, pij dobro”. Samo ovaj put – sa znanstvenim pečatom.
